KOMENTARI

Inicijative Za radnički ZOR

na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Please wait while flipbook is loading. For more related info, FAQs and issues please refer to DearFlip WordPress Flipbook Plugin Help documentation.

Published
Categorized as Događaji

POZIV NA PROSVJED

Dođi na prosvjed

u petak u pet!

Ne! Antiradničkom

Zakonu o radu.

Ne! Anti-radničkom Zakonu o radu❗️

Dođi na prosvjed u petak u pet❗️

Na prosvjedu ćemo reći Ne! anti-radničkom Zakonu o radu❗️

Inicijativa @Za radnički ZOR poziva vas na prosvjed u petak, 21.10. u 17h na Markov trg gdje ćemo ispred Sabora i Vlade reći Ne! Antiradničkom Zakonu o radu. ❗️

Vlada gura donošenje novog Zakona o radu pod izlikom obveze usklađivanja radnog zakonodavstva s europskim direktivama, iako se svrha tih direktiva ovim prijedlogom, ne implementira već upravo suprotno.

U petak će vladajuća većina pokušati nametnuti glasanje izmjena ZOR-a u prvom čitanju.

? Ne dozvolimo im da to prođe u tišini!
? Prekinimo tišinu!
? Recimo jasno i glasno što ne valja!
? Tražimo bitne izmjene do drugog čitanja ili povlačenje Zakona iz procedure!

Ako ovaj prijedlog prođe

Uvodi se koncept “izvanrednih okolnosti” koje će poslodavcima omogućiti, da bez obzira na (ekstra)profit, radniku ne isplate 30% plaće, pa čak i više od toga❗️

Prijedlog zakona omogućava da se radnicima oduzima pravo na naknadu pune plaće u slučaju izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, gdje bi zagarantirana naknada bila u visini od samo 70% prosječne plaće, a visina te naknade čak bi se mogla i dodatno smanjiti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Smanjivanje plaće je ovime omogućeno bez propisivanja uvjeta pod kojima bi došlo do primjene ovakve mogućnosti i neovisno o tome koliki je poslodavac imao profit prije izbijanja izvanrednih okolnosti i jesu li te okolnosti uopće negativno utjecale na njegovo poslovanje.

Poslodavcu se ovime omogućava zakidanje radnika na plaćama u vrijeme krize kada je radnicima najteže, odnosno ostvarivanje ekstraprofita na račun radnika, bez ikakvog uvida u prihode koji mogu godinama i mjesecima biti značajno iznad prosjeka. Čemu odredbe o smanjivanju plaća kada su radničke plaće u RH ispod prosjeka EU?!

Dok druge zemlje skraćuju radni tjedan vladajući ga povećavaju za 16 sati i to u zemlji u kojoj ni postojeći prekovremeni sati često nisu plaćeni, plaća nije dostatna za osnovne životne potrebe, a radnici rade više od EU prosjeka❗️

Iako se u Hrvatskoj radi više nego u drugim zemljama EU – prosječni radni tjedan u EU je 37 sati, u RH 39.5, ispred nas su u radnim satima samo Rumunji, Bugari i Poljaci – prijedlog donosi povećanje čak za 16 sati u pojedinom razdoblju. Povećanje dozvoljenih prekovremenih sati, te dodatno fleksibiliziranje rada za drugog poslodavca omogućava da se tjedno umjesto 40 radi čak 56 sati❗️ Dodatnih 16 sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca, znači da radnik neće imati nužan odmor od 2 dana tjedno već je zakonski omogućeno da radi svaki dan. Time se praktički radnike vraća u 19. stoljeće, brišući civilizacijske dosege radničkih i sindikalnih borbi za 8-satni radni dan s nužnim odmorom vikendom.

Rad od kuće postaje alat dodatnog materijalnog osiromašenja i izrabljivanja radnika, posebno radnica na koje se prebacuje skrb za starije, nemoćne, djecu❗️

Ovim izmjenama zakonodavac je uveo nejasnu odrednicu “izvanrednih uvjeta” kao opravdanja za sve neregularnosti kojima svjedočimo u vrijeme globalne epidemije.

Tako se u „izvanrednim uvjetima” dozvoljava kršenje osnovnih prava radnika, poput davanja informacije o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stankama u radu na izdvojenom mjestu rada. Izostaje kao nužni dio ugovora o radu sigurnost i zaštita zdravlja radnika, te što je krajnje nedopustivo – poslodavac neće biti dužan nadoknaditi radniku troškove nastale zbog obavljanja posla ako razdoblje takvog rada ne traje duže od 10 radnih dana neprekidno (iako tako mogu raditi i više od pola radnog vremena)❗️ Poslodavac će moći znatan dodatni dio troškova i ostalih uvjeta rada prebaciti na radnike i tako ih dodatno materijalno izrabljivati. Radnici će se vjerojatno zakidati za mnoga prava, poput režija, interneta, prehrane, prijevoza, prava na stanku, itd.

I konačno – jasno je da se uvođenjem rada od kuće u slučajevima potrebe nužne skrbi (djeca, nemoćni i stariji) uvodi mogućnost da se država odriče obaveze takve skrbi, koju ionako u mnogim slučajevima odbija preuzeti. Ta će skrb sada uglavnom pasti na leđa žena, što je i do sada bio slučaj, no sada će biti i zakonski omogućeno❗️

Rad na određeno vrijeme i dalje će ostati ogroman problem, iako smo šampioni u EU po takvom izuzetno nesigurnom obliku rada koji bi trebao biti rijedak i izniman način uređivanja radnih odnosa❗️

Institut ugovora o radu na određeno vrijeme predviđen je kao izniman način uređivanja radnih odnosa, međutim, u Hrvatskoj je on gotovo postao pravilo jer se 90% novih ugovora o radu sklapa na određeno vrijeme. Prijedlog reguliranja rada na određeno vrijeme s maksimalnim trajanjem do tri godine nedovoljno štiti radnike, a povrh tog ograničenja izuzimaju se slučajevi nejasnih “drugih objektivnih razloga” dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Umjesto da se zaštiti radnike digitalnih platformi – legalizira se izuzimanje digitalnih platformi od svake odgovornosti prema radniku i štiti ih se od tužbi❗️

Prijedlog zakona omogućava potpuno odricanje odgovornosti digitalnih platformi i prebacivanje odgovornosti na posrednike – agregatore. Odmah nakon potpisivanja ugovora između agregatora i platforme digitalna platforma nema više odgovornosti, pa i ako agregator ne bude isplaćivao plaće radnicima u narednim mjesecima❗️

Uz to, radnici koji nisu kvartalno ostvarili prihod veći od 60% bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće neće biti zaštićeni ugovorom o radu❗️

Prijedlog zakona pridonosi netransparentnosti i nepredvidljivosti radnih uvjeta (upravo suprotno intenciji Direktive s kojom se navodno usklađuje) jer ne donosi referentne sate i dane unutar kojih se od radnika može tražiti da radi, već upravo suprotno – određuje da „radnik ima dužnost obavljati posao”. Prijedlog zakona omogućava da se radniku ne plati minimalne zajamčene sate ako je radnik te sate odbio raditi iako razlozi za to odbijanje mogu biti opravdani! Prijedlog zakona ne definira koji je to rok u kojem ako je obavijest o potrebi izvršenja zadatka došla – zadatak „nije moguće izvršiti”.

Kroz cijeli prijedlog Zakona provlači se mogućnost ugovaranja manjih prava kolektivnim ugovorom od propisanih ZOR-om❗️

Zakon o radu je oduvijek bio temelj prava radnika, koja su se kolektivnim ugovorom ili drugim aktima u pravilu povećavala. Ovim prijedlogom uvelike se degradira sam ZOR i sigurnost brojnih prava radnika. Neprihvatljivo je da se kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu daju ovlasti za uređenje osnovnih prava, naročito u situaciji kada se istovremeno posebnim zakonom o reprezentativnosti sindikata uveo kaos u kolektivno pregovaranje, o čemu najbolje govore porazne statistike o sve manjem broju radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima (manje od 40% a u privatnom sektoru čak samo 20%) te sve nižoj kvaliteti kolektivnih ugovora što pokazuje kontinuirani pad RH na ljestvici prosječnih plaća u EU te ogroman odljev radnosposobnog stanovništva.

Članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora imat će veća prava od članova drugih sindikata❗️

Iako je korisno da se članove sindikata i nagradi za to što izdvajaju od svoje plaće kako bi se zaštitio rad, ovako oblikovanim prijedlogom će se sindikate potpisnike kolektivnih ugovora gurati da potpisuju lošije kolektivne ugovore jer će samo sindikati koji su potpisnici kolektivnog ugovora svojim članovima osigurati veća prava, te će se svi oni sindikati i njihovi članovi kojima je onemogućeno sklapanje kolektivnog ugovora, učiniti sindikatima drugog reda i dovesti u poziciju gašenja.

Ovaj prijedlog može dovesti do gašenja mnogih manjih ali kvalitetnih sindikata, te daljnjeg srozavanja prava radnika jer će do izražaja doći upravo iskvareni “prodani” sindikalisti koji će zbog svojih osobnih interesa trgovati s poslodavcem, kojem će zauzvrat morati dozvoliti snižavanje prava radnika (tako i svojih članova) u kolektivnim ugovorima.

Dakle, ovlasti za uređenje mnogih osnovnih prava radnika sa ZOR-a se prebacuju na kolektivne ugovore te istovremeno “baca mamac” najvećim sindikatima pokušavajući od njih napraviti i najveće pokvarenjake koji će ugovarati lošije kolektivne ugovore. Ovo je pomno smišljen podli plan kojem je cilj dotući sindikalnu scenu a prava radnika ostaviti na volju poslodavcima.

Naš Prijedlog je u saborskoj proceduri!

Inicijativa Za radnički ZOR uputila je svoj Prijedlog u saborsku proceduru!

Inicijativa Za radnički ZOR je u petak, 3. lipnja, preko Radničke fronte, uputila u saborsku proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu s ukupno 50 amandmana na postojeći Zakon. 

Inicijativa je 1. svibnja otvorila javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o radu, čiji dio je bila i tribina održana u Hrvatskom saboru 3. svibnja gdje smo saborskim klubovima predstavili svoje zahtjeve.

U raspravu su se aktivno uključile Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i Pučka pravobraniteljica te udruga CESI. Zahvaljujemo svima na primjedbama koje smo nastojali u najvećoj mjeri uključiti u konačnu verziju zakona.

Očekuje se očitovanje Vlade RH.

U radničkom Zakonu o radu – suprotno najavljenim izmjenama u smjeru još većeg ugrožavanja radničkih prava: fleksibilizaciji rada na štetu radnika, deregulaciji radnog zakonodavstva – Inicijativa traži:

  • skraćivanje ugovora na određeno s najviše 3 na 1 godinu;
  • automatsko produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme trudnici, odnosno roditelju koji koristi roditeljsko pravo, dok traje to pravo; zabranu noćnog rada za trudnice i dojilje;
  • zaštitu agencijskih radnika tako da ukupno trajanje svih ugovora o ustupanju radnika između agencije i korisnika također ne smije trajati duže od 1 godine; te da se na agencijske radnike moraju primjenjivati sva prava iz kolektivnih ugovora;
  • skraćivanje radnog tjedna s 40 na 35 sati i jasnije definiranje radnog vremena, skraćivanje prekovremenog radnog vremena;
  •  pravo radnika na “isključivanje”; definiranje dodataka u minimalnim postocima (za otežane uvjete rada i prekovremene sate, rad blagdanom);
  • snažniju zaštitu sindikalnog djelovanja, zaštitu radnika u štrajku;
  • poštravanje kazni za kršenje Zakona o radu.
Published
Categorized as Mediji

Priopćenje za medije

Inicijativa Za radnički Zakon o radu danas je na tiskovnoj konferenciji u prostoru Sindikata prometnika vlakova Hrvatske predstavila svoje prijedloge izmjena Zakona o radu i svoj poklon radnicima za Prvi Maj – web stranicu s radničkim prijedlozima izmjena Zakona o radu.

Na tiskovnoj konferenciji govorili su Mario Grbešić, predsjednik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske; Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata; Marina Palčić, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske i Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte koja će predati izmjene i dopune Zakona u radu u saborsku proceduru.

Mario Grbešić iz Sindikata prometnika vlakova Hrvatske rekao je da SPVH kroz ovu inicijativu traži promjene odredbi koje su toliko uopćene da ih poslodavac može bez straha i nekažnjeno zaobilaziti. Tada, naravno, cijenu plaćaju radnici.

“Mi potičemo izravnu zakonitu zaštitu jer su radnici slabija strana, s naglaskom na sljedeće: 

  • zabranu prekovremenog rada radnika kojima je priznat staž s uvećanim trajanjem (beneficirani) – izuzetno poslodavac mora imati pisanu suglasnost radnika
  • ograničenje stavljanja radnika u pripravnost za vrijeme kada radnik koristi obavezni dnevni odmor između smjena
  • preraspodijeljeno radno vrijeme dozvoliti samo u djelatnostima koje imaju sezonski karakter,
  • tražimo da se kao temeljno pravo na štrajk doda i neizvršavanje propisanih obveza iz zaštite na radu, jer neprovođenje i/ili nepoštivanje propisane zaštite na radu radnici plaćaju zdravljem – izravno
  • tražimo da se pravo na štrajk, kao najjače sindikalno oružje (i kao ustavnu kategoriju), ne ograničava drugim zakonskim i podzakonskim aktima”, navodi Grbešić.

Marina Palčič, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske, rekla je da je ono što je dosad objavljeno u javnosti iz Nacrta novog zakona o radu snažno usmjereno na fleksibilizaciju radnog vremena.

“Ne smijemo dopustiti da fleksibilizacija radnog vremena postane alat za iskorištavanje radnika. Tražimo da fleksibilno radno vrijeme bude privremena mogućnost isključivo na zahtjev radnika, kada radnik ima privremenu potrebu uskladiti svoj rad sa privatnim životom, primjerice skrbiti o djeci ili drugom članu obitelji. Prekomjerna fleksibilizacija radnog vremena dovest će do toga da radnik više neće imati slobodno vrijeme, jer će i njime raspolagati poslodavac. Suprotno tvrdnjama pojedinih poslodavaca ja tvrdim da je svako radno vrijeme moguće organizirati bez da se radnika iskorištava i obezvrjeđuje njegovo pravo na odmor. Radnici nisi roboti koje ćete uključiti kad vam trebaju i isključiti kada vam ne trebaju. Nemojmo dopustiti da se rizik poslovanja prebacuje na leđa radnika”, rekla je Palčić.

Potom je objasnila pravo na nedostupnost, rekavši da je smisao Direktiva Europske unije jasan – radnik mora zadržati pravo na nedostupnost izvan svog radnog vremena: “Tražimo da pravo na nedostupnost bude upravo ono što i sam naziv kaže – pravo da radnik po završetku posla bude nedostupan poslodavcu. Nerijetko se susrećemo s činjenicom da pojedini poslodavci kontaktiraju radnike s radnim zadacima i izvan radnog vremena u raznim viber, whatsapp grupama, pozivima, sms-ovima i mailovima. Zamislite razmjere toga kad takvo zadiranje u privatan život postane zakonito!”, zaključila je.

Tomislav Kiš iz Novog sindikata objasnio je štetne odredbe ZOR-a vezane uz ostvarivanje prava na štrajk. Rekao je da se inicijativa zalaže za to da ravnopravnost socijalnih partnera bude regulirana Zakonom o radu. 

“Tu prije svega mislim na način rješavanja potencijalnih socijalno-interesnih sukoba. Naime, sindikat ima samo jedno oružje i to je štrajk. Međutim, svaka, pa i najmanja greška sindikata u provođenju akcije je sankcionirana i podložna penalizaciji. S druge strane, u borbi protiv štrajka poslodavcu je na raspolaganju apsolutno sve, od naklonosti Zakona, kapitala pa i utjecaja na državne institucije. Zakon o radu ne predviđa penalizaciju niti za jedan postupak koji može napraviti poslodavac u cilju suzbijanja i sprječavanja sindikalnih borbenih aktivnosti. To je potencijalno rizična situacija jer u sukobu je puno važnije imati pošteno, pravedno i ravnopravno definirana pravila, nego da se borba vodi bez pravila ili da je jedna strana bitno hendikepirana.

Zato predlažemo da se u Zakon o radu uvrsti članak koji propisuje da poslodavac ne smije ni na koji način ometati ili sprječavati najavljeni štrajk ili provoditi bilo kakve radnje koje ga mogu opstruirati i da od početka provedbe postupka mirenja poslodavac ne smije mijenjati zaposlene radnike u štrajku radnicima s burze ili iz drugih nepovezanih firmi (preko agencije i sl.). Također, tražimo da se ta odredba uvrsti u Najteže prekršaje poslodavca (članak 229. ZOR-a) i da poslodavac za opstrukcije može odgovarati kazneno”, rekao je Kiš.

Potom je objasnio što je lockout i zašto odredbe o lockoutu treba mijenjati: “Postoje neprecizne odredbe koje reguliraju dijelove industrijskih akcija, poput odredbi o lockoutu – isključenju radnika koji nisu u štrajku s rada, kako bi se umanjila ekonomska šteta poslodavca.  Moguća su višestruka tumačenja te odredbe, što pojedini suci koriste te donose nerazumne, neprovedive i izuzetno proturadnički motivirane presude. Tu mislim na presude da se u lockout mogu poslati radnici koji sudjeluju u štrajku, što poslodavci zloupotrebljavaju i tumače si da su ti radnici izbačeni iz štrajka. Izbacivanje iz štrajka zakonodavstvo, pa i sudska praksa, u Hrvatskoj ne poznaju, pa imamo situaciju da se putem suda riješena jedna velika fizikalna enigma, a to je može li jedno tijelo u isto vrijeme biti na dva različita mjesta. Po presudama hrvatskih sudova, temeljenih na Zakonu o radu, to je moguće na način da je isti radnik (jedno tijelo) istovremeno i u štrajku i u lockoutu, što je suludo i nelogično.

Zbog toga tražimo da se Zakonom definira da poslodavac ne može isključiti iz štrajka radnike u štrajku.

Katarina Peović iz Radničke fronte rekla je da će RF će u proceduru uputiti izmjene i dopune koje će prije toga predstaviti u utorak, na tribini u Saboru gdje će ih svi klubovi zastupnika imati prilike komentirati. Poziv je poslan i ministru Piletiću, a sudjelovat će i zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Dodala je i da bi ove izmjene i dopune ZOR-a omogućile radnicima koji će u velikom broju raditi i u nedjelju, na Praznik rada, da im barem prekovremeni budu plaćeni, što često nije slučaj i zbog samog ZOR-a, gdje samo stoji da poslodavac mora platiti “više” što može biti i jednu lipu više. U izmjenama ZOR-a inicijativa je zato odredila minimalne postotke noćni rad, prekovremeni rad, rad u otežanim radnim uvjetima, rad nedjeljom, blagdanom ili neki drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Uz već navedeno, Marina Palčić ponovila je neke najvažnije zahtjeve inicijative:

  • skraćenje radnog tjedna na 35 sati
  • ograničenje prekovremenog rada na 180 sati godišnje, bez izuzetka
  • ograničenje trajanja ugovora na određeno s tri na godinu dane
  • radno vrijeme koje će omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života
  • zaštitu sindikalnog djelovanja i prava na štrajk te ravnopravnost sindikata s poslodavcima
  • sprječavanje zlouporaba agencijskog rada i rada platformskih radnika
  • pooštrenje mjera za prekršaje radničkih prava

Članovi inicijative zaključili su presicu s pozivom svima zainteresiranima na učlanjenje i komentiranje prijedloga izmjena Zakona o radu: “Priključite se inicijativi kako bismo zajednički spriječili zakone na štetu radnika. Prijedlozi inicijative su transparentni i svaki radnik, sindikat, udruga, stranka mogu biti dio toga. Inicijativa je otvorena za sve prijedloge. Svi naši prijedlozi dostupni su na internetskoj stranici inicijative www.zaradnickizor.hr.” 

Kontakt:

Web: https://radnickizor.hr
Facebook: https://www.facebook.com/zaradnickiZOR
Instagram: https://instagram.com/zaradnickizor  
E-mail: zaradnickizor@gmail.com
Broj telefona: 0915148516 (Mario Iveković, Novi sindikat) ili 0913566100 (Tomislav Kiš, Novi sindikat).

S poštovanjem,
članovi inicijative

Published
Categorized as Mediji

Tiskovna konferencija

Inicijativa Za radnički ZOR

Petak, 29. travnja 2022. u 10 sati
u prostoru Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, na adresi Trnjanska cesta 11F, Zagreb

Predstavljanje web stranice inicijative i naše prijedloge izmjena Zakona o radu. Također, najaviti ćemo tribinu u Saboru za idući tjedan.

Published
Categorized as Mediji